.jpg)
Nova studija, sprovedena od strane istraživača sa Novog Zelanda i iz Sjedinjenih Američkih Država, ukazuje na to da se putem snimka mrežnjače, preciznije mjerenja dimenzija krvnih sudova i nervnih slojeva, može predvidjeti budući rizik od demencije. Ovaj jednostavan, neinvazivan postupak mogao bi uskoro postati dio rutinskih zdravstvenih pregleda, otvarajući vrata novim mogućnostima u ranom prepoznavanju i prevenciji bolesti koje dugo koče kvalitetu života mnogih ljudi.
{getToc} $title={Sadržaj}
Što je demencija i zašto je rano otkrivanje važno?
Demencija, kao skup različitih neurodegenerativnih poremećaja, utiče na pamćenje, mišljenje, ponašanje i sposobnost svakodnevnog funkcioniranja. Alzheimerova bolest, najčešći oblik demencije, često počinje tiho, a prvi simptomi mogu proći nezapaženo godinama. Upravo zbog toga rano otkrivanje rizika prije nego što se simptomi manifestiraju postaje ključni izazov za medicinsku zajednicu. Rano dijagnostikovanje omogućava pravovremenu intervenciju – bilo kroz promjene životnih navika, medicinsku terapiju ili planirane preventivne mjere – što može usporiti napredovanje bolesti.
Kako snimak mrežnjače može otkriti rizik od demencije?
Istraživači su se fokusirali na analizu mrežnjače – dijela oka koji prenosi svjetlost do mozga – jer ona sadrži mnoge krvne sudove slične onima u mozgu. Korištenjem naprednih tehnologija poput optičke koherentne tomografije (OCT) i digitalne fundus kamere, moguće je izmjeriti debljinu nervnih slojeva te širinu arterija i vena u mrežnjači. Studija koja je objavljena u časopisu Journal of Alzheimer’s Disease 3. marta 2025. godine pokazala je da su uže arterije i šire vene značajno povezane s povećanim rizikom od razvoja demencije u starijoj dobi.
Rezultati istraživanja, u kojem je sudjelovalo 938 osoba starosti od oko 45 godina, otvaraju perspektivu da se ovakvom neinvazivnom analizom mrežnjače može dobiti rani pokazatelj potencijalnih problema u mozgu. Dok je fokus bio na povezivanju strukturalnih promjena u očima s poznatim faktorima rizika za demenciju, autori studije također ukazuju na to da ove promjene mogu biti rezultat kombinacije životnih navika, kardiovaskularnih stanja, zapaljenskih procesa, pa čak i socioekonomskih faktora.
Što sve utiče na razvoj demencije?
Iako je inovativni pristup otkrivanja rizika putem snimka mrežnjače vrlo privlačan, važno je razumjeti i širi kontekst faktora koji doprinose razvoju demencije. Neki od najvažnijih faktora uključuju:
- Način života i prehrana: Redovna tjelesna aktivnost, uravnotežena prehrana bogata antioksidansima i omega-3 masnim kiselinama te smanjenje unosa šećera i zasićenih masti mogu pozitivno utjecati na zdravlje mozga.
- Kardiovaskularno zdravlje: Hipertenzija, povišen kolesterol i šećerna bolest su jaki prediktori rizika. Briga o kardiovaskularnom sistemu pozitivno utiče i na mozak.
- Mentalna stimulacija: Aktivnosti poput čitanja, društvenih interakcija i rješavanja zagonetki mogu ojačati mentalne funkcije i usporiti kognitivno propadanje.
- Kvalitetan san: San je ključan za regeneraciju mozga. Nedostatak sna ili poremećeni obrasci spavanja povezani su s povećanim rizikom od kognitivnih poremećaja.
Inovativni pristup ispred nas: Snimak oka kao alat za ranu dijagnostiku
Ono što ove studije čini izvanrednima je njihova jednostavnost. Većina nas redovno posjećuje oftalmologa na rutinskim pregledima, a sada se otkriva da taj isti pregled može pružiti vrijedne informacije o stanju našeg mozga. Neinvazivna priroda pregleda znači da nema potrebe za invazivnim postupcima ili skupim ispitivanjima, što ovu metodu čini pristupačnijom široj javnosti.
Autori studije, poput dr. Ešli Baret-Jang s Univerziteta Otago i dr. Arona Rejbena s Univerziteta Virdžinija, naglašavaju potencijal ove metode ne samo za rano otkrivanje, već i za praćenje učinkovitosti preventivnih mjera. Na primjer, osobe s visokim rizikom mogle bi redovvno pratiti promjene u mrežnjači te na taj način prilagoditi životne navike na vrijeme, dok bi doktori mogli pratiti učinkovitost terapija i savjetovanja o zdravlju mozga.
Dodatni savjeti za prevenciju demencije
Uz tehnološka dostignuća, ne smijemo zaboraviti tradicionalne preventivne mjere koje svakome mogu pomoći da održi mozak zdravim. Evo nekoliko jednostavnih savjeta za očuvanje kognitivnih funkcija:
- Fizička aktivnost: Redovno vježbanje doprinosi boljoj cirkulaciji krvi, što poboljšava snabdijevanje mozga kiseonikom i hranjivim tvarima. Čak i svakodnevne šetnje mogu imati značajan pozitivan učinak.
- Pravilna ishrana: Preporučuje se unos svježeg voća, povrća, cjelovitih žitarica i ribe. Mediteranska prehrana je često povezana s nižim rizikom od kognitivnih poremećaja.
- Mentalna stimulacija: Aktivnosti poput učenja novih jezika, igranja društvenih igara ili rješavanja križaljki mogu pomoći u održavanju mentalne oštrine.
- Društveni život: Održavanje kvalitetnih društvenih veza i aktivan društveni život pokazuju se kao ključni faktori u očuvanju zdravlja mozga.
- Kontrola zdravstvenih parametara: Redovni pregledi krvnog pritiska, nivoa šećera u krvi i holesterola mogu prevenirati kardiovaskularne probleme koji su povezani s demencijom.
Praktična primjena i što nam donosi budućnost
Ako se ovi trendovi nastave, u bliskoj budućnosti možemo očekivati da će pregledi oka biti standardna procedura prilikom redovnih medicinskih kontrola. Takav pristup omogućit će doktorima da, pomoću jednostavne tehnologije, prate potencijalne promjene koje mogu nagovijestiti početak kognitivnog propadanja. To bi značilo da bi svaka posjeta oftalmologu mogla postati prilika za pravovremenu intervenciju – od savjeta o prehrani i vježbanju, do preporuka o dodatnim preventivnim testiranjima.
Još jedna zanimljiva perspektiva je mogućnost korištenja umjetne inteligencije u interpretaciji snimaka. Kroz napredne algoritme, računarski programi mogu prepoznati suptilne promjene u mrežnjači koje bi ljudskom oku mogle promaknuti. Takva tehnologija ne samo da bi ubrzala proces dijagnostike, nego bi osigurala i dodatnu preciznost, čime bi se smanjila mogućnost lažno negativnih ili pozitivnih rezultata.
Iako je ideja da nam pogled može otkriti buduće probleme s mozgom još uvijek relativno nova, istraživanja pokazuju ogroman potencijal za prevenciju i rano otkrivanje demencije. Svaki neinvazivan pregled mrežnjače mogao bi postati ključan alat u borbi protiv ove opake bolesti, omogućujući pravovremene intervencije i poboljšanje kvalitete života. Ovaj pristup nije zamjena za sveobuhvatnu medicinsku dijagnostiku, ali svakako predstavlja važan korak naprijed u razumijevanju složenih odnosa između očiju i mozga.